KARDINAL PULJIĆ OPTUŽIO SVOJE KOMŠIJE MUSLIMANE, BOŠNJAKE, SVOJ GRAD SARAJEVO I BIH

Služba za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u povodu izjave vrhbosanskog nadbiskupa Vinka kardinala Puljića u Australiji, izdala je saopćenje za javnost u kojem se kaže:

Devetog januara 2012. godine reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je posjetio Ured nadbiskupa vrhbosanskog Vinka kardinala Puljića i zadržao se sa njim u dužem prijateljskom i komšijskom razgovoru. Tim povodom je izdato i zajedničko saopćenje u kojem su dva vjerska poglavara pozvali na dijalog, smirivanje tenzija u društvu i istaknuli da njihovo zajedničko djelovanje na širenju međuvjerskog dijaloga ima europski i svjetski značaj, ako se zna da je reisu-l-ulema Cerić aktivni sudionik Muslimansko-katoličkog foruma na svjetskoj razini te da je Saint Egidio, katoličko udruženje iz Rima, odlučilo da ove godine u septembru održi svoj godišnji međunarodni susret za mir u Sarajevu. Vijest o susretu reisu-l-uleme i kardinala u Sarajevu primljena je sa dobrodošlicom i olakšanjem, kako među domaćim tako i međunarodnim posmatračima. 

Kardinal Puljić se nije ni jednom riječju požalio reisu-l-ulemi na težak ili neravnopravan položaj katolika u Sarajevu, niti je spominjao broj izgrađenih džamija, niti je brojao koliko ima „vehabija“ u našoj zemlji. A mogao je vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić sve to prijateljski i komšijski kazati reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriću, koji ga je posjetio u njegovom domu i na taj način mu ukazao poštovanja i priliku da mu kaže sve što mu je na srcu i oko džamija u Sarajevu, i oko „vehabija“, i oko islamizacije Bošnjaka, i oko „vraćene“ imovine muslimanima, i oko „škola i drugih sfera društvenog života“, pa i oko položaja muslimana i katolika ne samo u Sarajevu, već u Mostaru, Stocu, Prozoru, Banja Luci itd. Mogao je to kardinal Puljić sve kazati reisu-l-ulemi dr. Ceriću i čuti njegovo mišljenje o svim tim pitanjima, onako u duhu kolegijalne i komšijske solidarnosti i dobre volje. 

Vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić je otišao u humanitarnu, odnosno misionarsku katoličku organizaciju „Pomoć crkvi u nevolji“ (ACN), u Blektaunu u Australiji, da optuži svoj grad, svoju zemlju i svoje komšije muslimane Bošnjake zbog toga što podižu džamije, što među njima ima između 3.000 i 5.000 „vehabija“, ali državna vlast nema hrabrosti da ih „očisti“, kao što su imale one vlasti što očistiše muslimane Bošnjake iz Prozora, Stoca, Mostara, Čapljine, Livna itd. Kardinal je optužio svoje komšije muslimane Bošnjake, što će reći Islamsku zajednicu u Bošnjaka, za islamizaciju Bošnjaka, koji su skoro bili pristali na deislamizaciju tokom proteklih nekoliko decenija. Proces deislamizacije Bošnjaka je, na žalost kardinala Puljića, zaustavljen. A zaustavili su ga muslimani koji su preživjeli genocid, logore Gabele, Heliodroma i drugih mjesta, koji su prolazeći kroz golgotu stradanja i mučenja vratili svoj ponos na.

Umjesto toga vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić je otišao u humanitarnu, odnosno misionarsku katoličku organizaciju „Pomoć crkvi u nevolji“ (ACN), u Blektaunu u Australiji, da optuži svoj grad, svoju zemlju i svoje komšije muslimane Bošnjake zbog toga što podižu džamije, što među njima ima između 3.000 i 5.000 „vehabija“, ali državna vlast nema hrabrosti da ih „očisti“, kao što su imale one vlasti što očistiše muslimane Bošnjake iz Prozora, Stoca, Mostara, Čapljine, Livna itd. Kardinal je optužio svoje komšije muslimane Bošnjake, što će reći Islamsku zajednicu u Bošnjaka, za islamizaciju Bošnjaka, koji su skoro bili pristali na deislamizaciju tokom proteklih nekoliko decenija. Proces deislamizacije Bošnjaka je, na žalost kardinala Puljića, zaustavljen. A zaustavili su ga muslimani koji su preživjeli genocid, logore Gabele, Heliodroma i drugih mjesta, koji su prolazeći kroz golgotu stradanja i mučenja vratili svoj ponos na islam, na svoje ime, na svoju tradiciju, na svoju kulturu, na svoju zemlju, koji ne daju na sebe, koji se uspješno brane od deislamizacije tako što prihvataju da uče o islamu i da ga prakticiraju, pa im je islamizacija draga. Mogao je kardinal Puljić obavijestiti svoju braću katolike u Blektaunu u Australiji o broju ubijenih muslimana Bošnjaka u Ahmićima, mogao ih je informirati o tome ko je srušio Stari most u Mostaru, mogao im je kazati i broj muslimana Bošnjaka koji su bili zatočeni u logorima po Hercegovini koje su držali Hrvati katolici, mogao je kardinal Puljić svojoj braći kazati i broj optuženih katolika Hrvata za ratni zločin u Bosni i Hercegovini. I, naravno, mogao se kardinal Puljić pohvaliti svojoj braći u Australiji da je završio projekat ukupne površine od 5.365,99 metara kvadratnih, a da Rijaset Islamske zajednice još uvijek nije podigao svoje sjedište, iako je „muslimanima vraćena sva imovina“.
Žao nam je, ako je tačno to što su mediji prenijeli, što je kardinal Puljić na takav način predstavio svoj grad, svoju zemlju i svoje komšije svojoj braći katolicima u inozemstvu i na taj način pokazao dva lica, jedno za međunarodnu, a drugo za domaću javnost. Ljubav je bolja od mržnje; istina je sigurnija od laži. No, unatoč svemu Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ostaje dosljedna svome obećanju da se u Sarajevu, ako Bog da, održe međunarodni susreti za mir i na taj način pokaže i demantira sve tužbe i optužbe koje nas ovih dana pogađaju sinhronizirano i od istočnog i od zapadnog susjeda. Muslimani Bošnjaci će s ponosom i ljubavlju prema svome i poštovanjem prema drugome, ako Bog da, ostati i opstati u svojoj vjeri i na svojoj zemlji. A svačije optužbe i neistine neka povijest bilježi, a Bog sve zna i sve čuje, kaže su u saopćenju Službe za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Načelnik Šipova Dušan Malinović pitao Dodika: Predsjedniče, je... li ti šta?

Život političara piše razne priče i anegdote, a pogotovo ako je riječ o istaknutoj i eksponiranoj javnoj ličnosti kojoj se mnogi sljedbenici nastoje dodvoriti kroz razne doskočice. 

Posebno kada se radi o predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, takvih situacija ne manjka, a jedan događaj iz bliske prošlosti, u vrijeme Dodikove posjete općini Šipovo, graniči s nadrealnim scenama iz filmova čuvenog italijanskog reditelja Federika Felinija (Federico Fellini).

Kuloarska priča, naime, kaže da je načelnik Šipova Dušan Malinović, inače SNSD-ov čovjek, svojim postupkom šokirao i samog Dodika, što je iznimo rijetka pojava. Srdačno dočekujući Dodika u svojoj općini, Malinović je predsjednika odalamio po ramenu i, valjda da mu se što više dodvori, šeretski ga upitao: 

- A, je li, predsjedniče, je... li ti šta? 

Svjedoci događaja tvrde da je ovo pitanje bilo previše i za samog Dodika, koji je ostao bez teksta te u šoku samo produžio dalje.

Gorući problem pasa lutalica: Zabrinjavajuća situacija na području Velike Kladuše OBRATITE PAŽNJU, VELIKA KLADUŠA | VKLADUSA.COM | 16. SIJEČANJ 2012. 11:43

Problem pasa lutalica na području Općine Velika Kladuša predstavlja sve veći problem o čemu svjedoče brojna obraćanja građana za rješavanjem ovog problema.

Zbog sve veće opasnosti prije svega za učenike/ce, kao i ostale građane, te u cilju rješavanja ovog problema danas je u uredu općinskog načelnika održan sastanak između općinskog načelnika Admila Mulalića i njegovih saradnika s jedne i direktora svih osnovnih škola sa područja Općine Velika Kladuša, s druge strane.

Sastanku su prisustvovali još i direktorica Veterinarske stanice Nisveta Đedović i direktor komunalnog preduzeća „Komunalije“ Almir Pajazetović. Na sastanku se razgovaralo o mogućnostima rješavanja problema pasa lutalica sa posebnim osvrtom na dosadašnje sprovedene aktivnosti na rješavanju istog.

Direktori osnovnih škola iznijeli su svoja mišljenja, prijedloge i sugestije kako bi se našlo odgovarajuće rješenje. S obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju i zakonsku regulativu u privremenom rješavanju ovog problema možemo se osloniti na komunalno preduzeće „Komunalije“, koje bi vršilo hvatanje pasa lutalica i Veterinarsku stanicu koja bi vršila sterilizaciju, kastriranje, obilježavanje pasa i eutanaziju u Zakonom propisanim slučajevima, istaknuo je načelnik Mulalić.

Osim rješavanja problema pasa lutalica, kojima je uveliko ugrožena sigurnost građana, na sastanku se razgovaralo i o funkcionisanju prijevoza učenika/ca.

Kad je u pitanju prijevoz učenika/ca što je isključiva nadležnost Vlade USK-a izraženo je negodovanje odnosom kantonalnog organa vlasti prema Općini Velika Kladuša.

Na sastanku je zaključeno da će se svim školama dostaviti Informacija o raspodjeli sredstava i ukupnim izdvajanjima prema svim školama od strane Općine Velika Kladuša.

OPĆINA JABLANICA DODJELILA REKORDAN BROJ STIPENDIJA

Jablanički učenici i studenti, njih ukupno 365, dobitnici stipendija za školsku/akademsku 2011/2012. godinu  su  u subotu 14.01.2012.god. u pristorijama Omladinskog kluba „Pod istim suncem“ – Kino sala, potpisali pojedinačni ugovor  o stipendiji, koje je u ime  Općine Jablanica potpisao Općinski načelnik Salem Dedić. Za maloljetne stipendiste  ugovor  su potpisali  njihovi zakonski zastupnici - roditelji.

Od ukupno pristiglih 453 zahtjeva, Komisija za stipendije je u skladu sa kriterijima rangirala kandidate, te  je dodjeljeno 102 učeničke, 261 studentska i dvije stipendije za postiplomski studij. Ukupno je izdvojeno 350.000,00 KM za  učeničke i studentske stipendije. Treba posebno naglasiti da su u školskoj 2011/2012.godini stipendije dobili svi redovni studenti sa područja općine Jablanica.
Visina učeničkih stipendija iznosi 50 KM, studentskih 100 KM i stipendija za studente deficitarnih zanimanja 125 KM. Visina dvije jednokratne stipendije za postdiplomce iznosi  po 2.500,00 KM.
Dodjelom stipendija Općinsko vijeće i Općinski načelnik dali su snažnu materijalnu podršku svim đacima i studentima sa područja naše općine, ali i učenicima  sa područja drugih općina koji se žele školovati u Jablanici. Takođe, na ovaj način data je i podrška Srednjoj školi u Jablanici  za njen nesmetan rad i odvijanje nastavnog procesa. 

Uskoro novi moderni park od 11.000 kvadrata na Dobrinji

Naselje Dobrinja, općina Novi Grad, ali i Kanton Sarajevo, uskoro će biti bogatiji za novih 11.000 kvadrata moderne parkovske površine sa raznovrsnim sadržajima.

Rekonstrukcija parka u naselju Dobrinja V, započeta u novembru prošle godine, čiji investitor je Diplomatsko predstavništvo Republike Azerbejdžan u BiH, a izvođač radova preduzeće Park, teče predviđenom dinamikom i u završnoj je fazi. 

Izgradnja parka na površini od 11.000 metara kvadratnih, moglo bi se reći i prvog ovakve vrste u našem gradu, realizirana je već više od 90 posto i bez obzira na vremenske uslove i niske temperature trebala bi biti završena u ugovorenom roku, odnosno u narednom mjesecu. 

Novi park u naselju Dobrinja V, na površini u blizini kuće Hadžihalilovića i Dobrinjske gimnazije, podrazumijeva izgradnju savremenog i moderno opremljenog parka i površina za odmor i rekreaciju za sve populacije, kako djecu i mlade, tako i za one nešto starije stanovnike ovog naselja, ali i cijelog grada. 

Tako će ovaj park za nekoliko sedmica krasiti "agh sakkal" što u prijevodu znači "za bijele brade", odnosno starije osobe, muzički, dječiji i sportski paviljon. Sve zone parka bit će povezane pješačkim stazama, zelene površine bit će ukrašene hortikulturnim sadržajem, ljubitelji sporta imat će na raspolaganju stazu za trčanje dugu gotovo kilometar, zid za sportsko penjanje i stolove za stoni tenis.

S obzirom na to da se novi park prostire na obje obale rijeke Dobrinje, već je završena izgradnja pješačkog mosta, tako da će posjetioci parka moći sigurno i neometano prelaziti s jedne na drugu stranu. Izgrađeni su betonski stubovi i betonska konstrukcija mosta, popločavane su pješačke staze, u toku je gradnja zida za sportsko penjanje, finalizira se izgradnja, odnosno betoniranje, paviljonskih površina i stepeništa. Staza izgrađena u motivu "azerbejdžanskog ćilima" ukrašavat će ovaj park, a u toku je i hortikulturno ukrašavanje parka koji će krasiti oko 70 novih stabala i više 200 sadnica ukrasnog grmlja. 

Već su urađene instalacije za videonadzor cjelokupnog parka, tako da će posjetioci, ali i sami rekviziti u parku biti sigurniji.

Predstavnici investitora su, prilikom svakog obilaska gradilišta parka, pozitivno iznenađen dinamikom i količinom radova koji se, bez obzira na niske temperature, hladnoću i snijeg, svakodnevno i bez prestanka odvijaju. Svoje pozitivne ocjene i pohvale vrijednim radnicima, koji izvode radove na terenu, izrazio je i sam ambasador Eldar Hasanov tokom posjete gradilištu u decembru prošle godine.

Općina Laktaši: Pozitivna iskustva iz financiranja projekata kroz obveznice

Opština Laktaši je bila prva općina u BiH koja je emitirala obveznice u cilju sufinaciranja velikih infrastruktrunih projekta. Na ovaj način od 2008. do danas su financirali tri projekta i to izgradnju sportske dvorane, izgradnju vodovodnog sustava Maglajni-Kriškovci, te kanalizacijske mreže u Trnu.

Sva tri su uspješno završena tako da se prema riječima Dragana Kelečevića iz odjela za privredu i društvene djelatnosti Općine, može reći da imaju pozitivna iskustva u ovakvom načinu financiranja projekta. Općina se u skladu sa Zakonom o dugu i zauživanju zadužila i na efikasan način pribavila sredstva za financiranje kapitalnih projekta, kaže naš sugovornik.

Sportska dvorana je završena još u listopadu/oktobru 2010. i već 15 mjeseci je u upotrebi, a što se tiče ostala dva projekta u tijeku je priključenje korisnika na mrežu. Inače, vodovodnim sustavom Maglajani predviđeno je snabdijevanje vodom oko 15.000 stanovnika, a sustavom Kriškovci oko 800 domaćinstava.

Podsjetimo, Općina Laktaši je emitirala prvu emisiju municipalnih obveznica koja je iznosila deset milijuna maraka. Sredstva od prve emisije još se otplaćuju (do 2014.), a prije nekoliko dana isplatili su i sedmi kupon po osnovu prve emisije obveznica u vrijednosti od milijun KM. Od tog iznosa je 844.586,26 KM isplaćeno na ime otplate glavnice, dok je 155.413,89 KM isplaćeno na ime kamate.

Nakon nje uslijedila je i druga emisija kojom su prikupili 4,5 milijuna KM sredstava koja su osim za završetak radova na dvorani (2,5 milijuna KM) po milijun uložili u izgradnju vodovodnog sustava Maglajni-Kriškovci, te kanalizacijske mreže u Trnu.

Inače, dospijeće ove emisije je osam godina od dana upisa emisije u Centralni registar hartija od vrijednosti tj. do 2019. Obveznice su emitirane uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od pet posto i grace razdoblje od četiri godine.

Izgradnja vodovodnog sustava finacirana je osim sredstvima iz emisije i financijskim zaduženjem općine kod austrijske Vlade, te sredstvima iz općinskog poračuna. U tijeku su pregovori sa Europskom investicijskom bankom za zaduženje za početak izgradnje drugog dijela vodovodnog sustava. Što se tiče kanalizacijske mreže osim milijun sredstava iz emisije, on je finaciran i sa 2,5 milijuna KM iz razvojnog programa Vlade RS-a, a ostatak iz općinskog proračuna.

Nakon Laktaša veliki broj općina u RS se odlučio na ovakav način prikupljanja sredstava, te jedna u Federaciji.

D.Kozina

Mostar pred bankrotom: Grad izgubio prvostupanjsku presudu za kuvajtski kredit

Ono što se već duže vremena spominjalo, konačno se i dogodilo. Grad Mostar nalazi se pred samim bankrotom. Do toga će ga, prema svemu sudeći, dovesti neizmirena potraživanja po pitanju kuvajtskog kredita.  

Ulaže se žalba

Naime, Općinski sud u Sarajevu u pravnoj stvari tužitelja Investicijska banka d.d. Sarajevo protiv tuženog Grada Mostara, radi naplate novčanog potraživanja po kuvajtskom kreditu donio je presudu kojom se usvaja tužbeni zahtjev.

Njime se Grad Mostar obvezuje tužitelju, Razvojnoj banci FBiH, isplatiti neplaćeni dug od 3.517.826,01 marke po dospjelim obvezama po glavnici, sa stanjem na dan 25. travnja 2011.,te 2.640.245,10 maraka dospjele kamate.

Iz Gradske uprave Mostara su priopćili kako je ovo samo prvi utuženi dio kreditne obveze u visini od 15 milijuna maraka, bez kamata, a Grad Mostar uložit će priziv Županijskom sudu u Sarajevu u roku od 30 dana od dana donošenja presude.

“Kuvajtski krediti podigle su bivše tri mostarske gradske općine Stari Grad, Jugoistok i Sjever 1999. godine s rokom otplate od 20 godina, a s namjenom saniranja cesta Gornja Drežnica - Donja Drežnica, Potoci - Rasoje - Vrapčići. Još u srpnju 2005. godine tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown je obećao kako će riješiti pitanje kuvajtskog kredita, ali to obećanje nije ispunio ni on ni njegovi nasljednici na toj funkciji”, priopćili su iz Gradske uprave Mostara.

Prvi čovjek Mostara, gradonačelnik Ljubo Bešlić, jučer nije želio komentirati prvostupanjsku presudu. Ni kriv, ni dužan Bešlić se našao pred svršenim činom, koji bi ne prođe li žalba, mogao imati kobne posljedice za Grad Mostar. Još u listopadu prošle godine gradonačelnik Bešlić je u intervjuu za Dnevni list obrazložio cijelu situaciju po pitanju kuvajtskog kredita i upozorio na moguće posljedice...

Svi pokušaji propali

“Grad uredno izmiruje svoje obveze izuzev što nam prijeti sudska ovrha zbog kuvajtskog kredita. Iznijet ću svoje stajalište javnosti da Grad može postati talac ovoga kredita. Moguće su poteškoće koje mogu kulminirati zbog neriješenog ovog pitanja, kako ekonomske, tako i političke. Odgovorno tvrdim da to grad  nije u stanju razriješiti bez obećane pomoći drugih. Ovo je jedna obveza koja je još iz 1998. godine, a koju bivše općine Sjever, Stari Grad i Jugoistok nisu nikada servisirale”, rekao je Bešlić tad za Dnevni list. Kao što je poznato javnosti u BiH,  kuvajtski kredit se nije riješio dok je gospodin Paddy Ashdown bio na dužnosti.

“Svi pokušaji nakon njega koje smo imali sa svim visokim predstavnicima, premijerima Vlade Federacije do sada ostali su na obećanjima, ali bez rezultata. Sada je Grad  Mostar pred sudskom odlukom izvršenja za izmirenje tih obveza koje dosad iznose više od 6 milijuna maraka”, upozoravao je Bešlić.

Servisne informacije, srijeda, 18. januar 2012

Kako saznaje Radio Velika Kladuša, vodosnabdijevanje stanovništva je uredno. Iz JKP „Vodovod i kanalizacija“ Velika Kladuša apeluju na građane da izvrše zaštitu vodomjera kako ne bi došlo do smrzavanja i oštećenja istih.

Elektronapajanje ide prema planu.

Aktivnosti po pitanju odvoza smeća i održavanja gradske čistoće idu prema planu.

Kako saznaje RVK u Veterinarskoj stanici Velika Kladuša, koja nadzire rad Klaonice „Meso Kasumović“ d.o.o., jučer je izvršen pregled stoke za klanje, i to jednog jagnjeta.

27 pacijenata je zatražilo pomoć Hitne službe Doma zdravlja tokom noći. Odrasli su najčešće imali visok krvni pritisak, a djeca povišenu tjelesnu temperaturu. Jedan pacijent upućen je na dalje liječenje.

Iz Porodilišta jutros nema novosti.

Prema riječima dežurnog Delanovića, velikokladuški vatrogasci nemaju zabilježenih intervencija.

Dva krivična djela, jedno narušavanje javnog reda i mira i jednu saobraćajnu nezgodu evidentirala je Policijska stanica. Krivična djela okvalifikovana kao teška krađa i krađa počinile su nepoznate osobe u Trnovima i Drenovcu. Javni red i mir narušen je tučom između dva lica u Vrnograču. Saobraćajna nezgoda, uzrokovana neprilagođenom brzinom, desila se u ulici Hamdije Pozderca. Jedno lice zadobilo je lakše tjelesne povrede, saznaje RVK.

Općina Velika Kladuša u saradnji sa Poljoprivrednim Zavodom USK-a danas organizuje stručni seminar za proizvođače i uzorkivače mlijeka. Seminar će se održati na dvije lokacije; u Podzvizdu u Lovačkom domu Orčeva luka u 10.00h i u Vrnograču u centralnoj Osnovnoj u 14.00h.

Prema informacijama iz BIHAMK-a, ugaženog snijega na kolovozu ima na dionicama puteva u višim planinskim predjelima, te na širem području Sarajeva, Travnika i Zenice. Na većini putnih pravaca nema većih poteškoća u odvijanju saobraćaja, a vozi se po pretežno mokrim kolovozima. Na graničnim prijelazima zadržavanja su kratkotrajna. Na GP Hukića brdo – Maljevac saobraća se slabijim intenzitetom.

Danas na jugu pretežno sunčano. U ostalim područjima prijepodne pretežno oblačno sa slabim snijegom u sjevernim, centralnim i istočnim dijelovima zemlje. U drugoj polovini dana će doći do postepenog razvedravanja sa zapada i sjeverozapada. Povećana oblačnost najduže će se zadržati na istoku zemlje. Najviša dnevna temperatura zraka između – 2 i 5, na jugu od 3 do 7 °C.

U centralnim i sjeveroistočnim područjima, tmurno vrijeme tokom prijepodneva, negativno će djelovati na raspoloženje većine populacije, a hronični bolesnici trebali bi izbjegavati teže fizičke aktivnosti. Nakon postepene stabilizacije, u drugom dijelu dana opća slika će se lagano popraviti. Neophodno je posvetiti pažnju primjerenom odijevanju i zaštiti od hladnoće. Na zapadu i u Hercegovini će biti ugodnije, uz više sunca, ali i sjeverno strujanje zraka, što će pojačati osjet hladnoće.

Sistemsko rješavanje socijalne zaštite u Općini Centar

Općina Centar svake godine raspisuje javni poziv nevladinim udruženjima i fondacijama da dostave projekte iz oblasti socijalne sigurnosti i zdravstvene zaštite za stare i nemoćne osobe, koji bi mogli dobiti finansijsku podršku iz općinskog budžeta. Za ovu namjenu se godišnje izdvaja 100.000 KM. O raspoređivanju tih sredstava odlučuje Komisija Općinskog vijeća za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama, koja usvaja konačnu listu odobrenih projekata.Predsjedavajući Općinskog vijeća Centar Slaven Kovačević je u nekoliko navrata upozoravao na manjkavosti ovakvog sistema raspodjele sredstva za pomoć starim i nemoćnim osobama.

"Lično nisam zadovoljan rezultatima postignutim na terenu, što ukazuje na potrebu da se ta oblast planski i sistemski rješava. Organizacija koja se prijavi na naš javni poziv samostalno određuje listu građana kojima će pružiti uslugu kućne njege, vidove njege te vremenski okvir. Preračunavanjem uloženih sredstava došlo se do podatka da pojedine organizacije potroše 240 KM kako bi putem volontera donijele samo 6 KM krajnjem korisniku – osobi u stanju socijalne potrebe, iz čega bi trebali biti finansirani usluga, lijekovi, higijenske potrepštine ili namirnice. Ta je proporcija pogrešna i neprihvatljiva. Suština ovog projekta nije da finansira rad pojedinih organizacija, već da od izdvojenih sredstava barem tri četvrtine ode na uslugu kućne njege prema krajnjem korisniku, a ostatak za troškove realizacije takvog projekta", kazao je Kovačević.

Imajući to u vidu, predsjedavajući Općinskog vijeća Centar je krajem prošle godine, zajedno sa svojim zamjenikom Kenanom Rešom i pomoćnikom načelnika za privredu i finansije Općine Centar Fahrudinom Kurtovićem održao sastanak sa direktoricom Centra za socijalni rad KS Mirsadom Poturković. S ciljem efikasnijeg načina realizacije pomenutog projekta, na sastanku je razgovarano o tome da Općina Centar napravi svoj vlastiti program pružanja njege i pomoći starijim i iznemoglim, na osnovu Programa brige i pomoći za stare i nemoćne osobe na području općine Centar, koji je dostavio Centar za socijalni rad KS. 

"Stoga je potrebno da u Općini napravimo vlastitu bazu podataka o osobama kojima je potreban ovakav vid pomoći i usvojimo vlastiti Program socijalne zaštite u okviru kojeg će biti i pružanje kućne njege. Na osnovu javnog poziva vršit ćemo odabir organizacija, sa odgovarajućim referencama, za realizaciju ovakvih projekata prema zadanim kriterijima iz našeg Programa. U javnom pozivu će biti propisana obaveza pružanja pomoći u okviru našeg projekta socijalne pomoći i kućne njege, u zadanim vremenskim okvirima prema osobama koje su u općinskoj bazi podataka, što je jedini način da Općina Centar ima potpunu kontrolu nad svojim finansijskim sredstvima", kazao je Kovačević i izrazio očekivanje da se tokom ove godine u Općini pokrenu procedure za izradu i donošenje Programa brige i pomoći za stare i nemoćne osobe na području općine Centar, kojim bi se stvorila pretpostavka za planski i sistemski pristup u pružanju usluga kućne njege osobama kojima je to potrebno.

Općina Žepče organizira javne rasprave

Općina Žepče, Služba za gospodarstvo i financije organizira javnu raspravu na temu Akcijski plan zaštite okoline općine Žepče za period 2012.-2017. godine.

Rasprava će se održati u utorak 17. siječnja od 12 do 14 sati u dvorani Općinskog vijeća Žepča u Domu kulture. Javna rasprava je otvorena za sve građane Općine Žepče. Organizatori moli da se eventualni prijedlozi i primjedbe dostave u pisanoj formi.

Općina Žepče, Služba za gospodarstvo i financije organizira javnu raspravu na temu Općinski plan  upravljanjem otpadom 2011.-2016. godina. Rasprava će se održati u četvrtak 19. siječnja od 12 do 14 sati u dvorani Općinskog vijeća Žepča u Domu kulture. Javna rasprava je otvorena za sve građane Općine Žepče. Organizatori moli da se eventualni prijedlozi i primjedbe dostave u pisanoj formi.

RPŽ/OŽ

Srebrenica: Snijeg dva metra, Luka i Krušev Do odsječeni

Stotinjak povratnika u selima Luka i Krušev Do odsječeno je od svijeta. Snijeg u ovom kraju pada od subote, a dežurne ekipe za zimsko održavanje puteva nisu u mogućnosti da raščiste snijeg koji je na pojedinim mjestima visok i po dva metra.

„Već četvrti put pokušavamo da se probijemo do tih sela, ali je postojeća mehanizacija nedovoljna da bi se rašćistila dionica od Zelenog Jadra do Luke. Put je samo djelimično prohodan na nekih desetak kilometara od ovih sela i tražit ćemo pomoć u mehanizaciji kako bismo došli do stanovnika koji su u teškoj situaciji“, izjavio je Ćamil Duraković, zamjenik načelnika Općine Srebrenica.

Dodatne probleme donio je novi snijeg koji pada povremeno od sinoć, a jutros je jačeg intenziteta.„Angažirat ćemo dodatnu mehanizaciju i nastojimo što prije da dođemo do sela Luka i Krušev do, što nam do sada nije uspijevalo, rekao je Ševko Karić, načelnik za urbanizam i prostorno uređenje u Općini Srebrenica.

Prilikom svakog većeg snijega mještani ovih sela budu odsječeni od svijeta, a prije nekoliko godina pomoć u hrani i lijekovima dostavljana im je helikopterom.U centru Srebrenice vrši se redovno čišćenje ulica, a prohodan je i put do Skelana. Izvor: Fena

Ključ: Umjesto u zatvor na sedam mjeseci, ključanin će odvoziti smeće 50 dana

Nakon izricanja prve pravomoćne presude Općinskog suda u Sanskom Mostu, višemjesečne aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona (USK) usmjerene na uvođenje alternativne sankcije – rad za opće dobro na slobodi, konačno su provedene u praksi.

U utorak je obavljen prvi razgovor sa osuđenom osobom u prostorijama Javnog komunalnog poduzeća „Rad“ u Ključu, saopćeno je danas iz Ministarstva.

Naime, pravomoćnom presudom Općinskog suda u Sanskom Mostu, osuđenom Z.D. je izrečena kazna zatvora u trajanju od sedam mjeseci.  Uz njegov pristanak, zamijenjena je radom za opće dobro na slobodi u trajanju od 50 radnih dana. Ministarstvo pravosuđa i uprave, kao organ nadležan za raspoređivanje osuđenog lica na rad za opće dobro, odredilo je da ga izvrši u JKP „Rad“ u Ključu, prema mjestu njegovog prebivališta.

Cilj razgovora, kojem su pored osuđenog prisustvovali državni službenici Ministarstva i povjerenik zadužen za praćenje rada, bio je njegovo upoznavanje sa pravima i obavezama za vrijeme trajanja rada, koji će početi 26. januara.

Uz to, govorilo se i o izradi individualnog programa izvršenja rada za opće dobro u kojem je određeno radno mjesto osuđenog i plan podrške osuđenoj osobi za izvršenje rada za opće dobro.

'Marka na marku': Općina Živinice pokrenula zanimljiv projekt

Predviđeno da će općina iznose koje mjesne zajednice predvide za projekte iz oblasti izgradnje vodovoda i kanalizacije, ulične i javne rasvjete te asfaltiranja puteva, podržati sa isto toliko sredstava.

Općina Živinice je krenula u realizaciju jednog zanimljivog projekta pod nazivom "Marka na marku". U sklopu njega je predviđeno da će općina iznose koje mjesne zajednice predvide za projekte iz oblasti izgradnje vodovoda i kanalizacije, ulične i javne rasvjete te asfaltiranja puteva, podržati sa isto toliko sredstava.

Tako je ove godine iz proračuna za podršku projekta mjesnih zajednica osigurano 400 000 KM. Iz Općine pojašnjavaju da su i prethodnih godina provodili ovake vrste projekata te da je interes mjesnih zajednica uvijek veći od iznosa sredstava kojeg oni predvide. Prošle godine se on kretao oko 1, 2 milijuna KM.

Javni poziv za prijavu projekta već je raspisan, a projekti se mogu podnijeti do 15.4. 2012. godine...

Načelnik općine Čapljina reagovao na naš članak: Iz greške smo izvukli pouku

Načelnik općine Čapljina Smiljan Vidić, komentirajući članak pod naslovom "Kako općine ažuriraju web stranice: Poziv objavljen nakon što je licitacija već održana" koji je objavljen na portalu eKapija, izrazio je žaljenje što je propust ove vrste bacio sjenu na veliki napredak koji je općina ostvarila na polju efikasnosti i transparentnosti rada.

(Foto: Smiljan Vidić)

Vidić ističe da je, kada se prije tri godine prihvatio posla načelnika Čapljine, imao namjeru od općine napraviti administraciju koja će maksimalno biti na usluzi građanima, što je konačnici i jeste njihov posao. Kada se uporedi sa prethodnim godinama kada je općinska uprava bila dosta zatvorena, Vidić naglašava da su postignuti značajni rezultati, no greške se, kao i u svakom poslu, neminovno dešavaju.

"Suština jeste da informacija treba biti dostupna i da smo iz ove priče izvukli pouku. Ono što je bitno jeste da ukoliko uočimo vlastitu grešku, da je ispravimo i da se ona više ne ponavlja. Ili ako nam neko sa strane ukaže na grešku, ti signali su nam svakako dobrodošli i shvatamo ih dobronamjerno", kazao je Vidić.

On je napomenuo da je općina Čapljina ušla u Program GAP (Projekat upravne odgovornosti u BiH), dobivši tako visoke ocjene od stranih organizacija za uspješno implementiranje projekta. Konkretno, radi se programu unaprijeđenja kapaciteta općina u Bosni i Hercegovini, kako bi se pružila bolja usluga građanima, unaprijedila transparentnost i odgovornost pri donošenju odluka, povećali kapacitete za efikasno upravljanje ljudskim i kapitalnim resursima.

Kada su u pitanju javni natječaji bilo koje vrste, Vidić navodi da općina poštuje zakonsku osnovu, koja propisuje da se pozivi moraju objaviti u minimalno tri štampana medija.

"Osim toga, javne pozive objavljujemo i na lokalnim radio postajama i zvaničnoj web stranici, a sve radi bolje transparentnosti. Ovaj način rada se nama također više isplati, jer što više ponuđača imamo, to je bolji izbor i mogućnost da za manju cijenu dobijemo bolji kvalitet", ističe Vidić.

Moderna sredstva komunikacije, kako ističe on, od velikog su značaja za efikasan rad, navodeći da je prije tri godine kada je postao načelnik Čapljine, cijela općinska administracija imala jedan priključak za internet. Danas, svaka služba ima pristup internetu, pa tako i veću mogućnost da svoj rad učini dostupnim javnosti.

Brekovica / Pokušaj samoubistva zbog neimaštine

Jučer je u jutarnjim satima u naselju Brekovica opština Bihać došlo do neželjenog slučaja. Radi se o pokušaju samoubistva jednog od mještana MZ Brekovica. 

Samoubistvo je pokušato vješanjem, jedan od razloga je nezaposlenost i slaba materijalna situacija, radi se o Abdijanovic J. koji boluje od PTSP-a i koji je demobilisani borac bez ikakve naknade ili primanja. Stanje unesrećenog je trenutno van životne opasnosti, nalazi se u KB Bihać na odjelu neuropsihijatrije.

ODRŽANA DONATORSKA VEČER ZA DJECU KENIJE

Donatorska večer za djecu Kenije održana je prepunom restoranu Lavanda u Knešpolju. Cjelokupan prihod s ove večeri namijenjen je za dječje školarine škole Sv. Franje Lower u Subukiji, te za pomoć djeci u sirotištu "Mali dom". Program je otvorio Frano Vukoja koji je rekao kako je cilj donatorske večeri pomoći djeci i mladima koji su smješteni u domove i nemaju mogućnosti za školovanje, napomenuvši kako Nives Skoko iz Širokog Brijega uskoro odlazi u župu Sv. Franje Lower u Subukiji kako bi pomogla franjevcima i volonterima koji rade s narodom. Prikazan je dokumentarni film „Put dobrote" redatelja Jakova Sedlara.U glazbenom dijelu programa nastupila je Tina Bilać.

Širokobriježanka Nives Skoko se zahvalila na odazivu i najavila svoj odlazak u misiju slijedeći mjesec. Ulaznicom koja je iznosila 30 KM i svojim dobrovoljnim prilozima Širokobriježani, ali i posjetitelji iz okolnih općina još jednom su pokazali svoju humanost i pružili pomoć onima kojima je ta pomoć najpotrebnija. Među nazočnima su bili i predsjednik Matice hrvatske - ogranak Široki Brijeg Predrag Kožul, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić i načelnik općine Široki Brijeg Miro Kraljević.

Mapiranje nasilja nad ženama i djevojkama

Fondacija lokalne demokratije, nevladina organizacija koja se, između ostalog, bavi zaštitom, promocijom i unapređenjem ljudskih prava, posebno prava žrtava nasilja zasnovanog na spolu, u partnerstvu sa Opštinom Novi Grad je provela anketu u okviru projekta Grad Sarajevo – sigurna zajednica, koja za cilj ima dobivanje uvida u (ne)sigurnost na području ove opštine kad je u pitanju nasilje nad ženama, posebno djevojkam

Mape na spornim lokacijama

Anketa je provedena u četiri različita dijela Opštine Novi Grad: Briješće, Švrakino Selo, Dobrinja i Otoka, a ukupno je anketirano 200 žena različite starosne dobi. Odabrane anketarke Savjetodavnog Odbora Mladih Opštine Novi Grad prošle su jednodnevnu edukaciju, a anketiranje je provedeno metodom direktnog intervjua po principu dobrovoljnosti i anonimnosti. Postavljena pitanja imala su za cilj otkriti lokacije i doba dana u koja se žene osjećaju naročito nesigurnim.

Nakon što rezultati budu gotovi, a navedena mjesta mapirana, mape će u velikom formatu biti postavljene na tim lokacijama, kao neka vrsta upozorenja za stanovništvo.

Rezultati ankete bit će predstavljeni javnosti početkom februara, a tim povodom smo razgovarali sa Selmom Begić, program menadžericom Fondacije lokalne demokratije. Begić je za Radiosarajevo.ba pojasnila motive i ciljeve ankete, te šta slijedi nakon njene prezentacije javnosti.

„Anketa je završena je i treba da se štampa, a potom da se prezentira javnosti I distribuira zainteresovanim predstavnicima lokalne vlasti (Služba za urbanizam pri Općini Novi Grad, Zavod za planiranje Kantona Sarajevo, Zavod za jevno zdravstvo Kantona Sarajevo, PU Novi Grad, CSR Novi Grad, škole sa Općine Novi Grad, itd.), ali i civilnog sektora koji djeluje na ovoj općini.“, navela je Begić.

„Prezentacija cjelokupnog projekta, analiza anketiranja, te Mapa, biće upriličena i za ostale tri općine koje pripadaju Gradu Sarajevo (Općina Stari grad, Novo Sarajevo i Centar) kao model koji se može prekopirati. Na taj način, Grad Sarajevo će moći napraviti konkretne pomake identifikujući mjere koje se trebaju poduzeti u cilju ostavarenja sigurnog grada“, dodala je.

Na pitanje koja su to pitanja postavljena anketiranim djevojkama i ženama, Begić odgovara:

„Anketni upitnik se sastojao od općeg dijela i devet segmenata koji su obuhvatali: opću percepciju sigurnosti, vidjeti i biti viđena, čuti i da vas neko čuje, dobivanje pomoći, znati gdje ste i gdje idete, izgled i održavanje mjesta gdje živite, radeći zajedno, prijedlozi za poboljšanje i finalna pitanja. Ono što daje posebnost ovom upitniku je činjenica da je anketa pored pitanja imala i karte/mape odabranih lokacija, tako da su anketarke mogle da ucrtavaju pojedine odgovore u karte mjesta gdje se ispitanice osjećaju nesigurno sa konkretnim pokazateljima poput nedostatak osvjetljena/polupane sijalice, itd.“

Novi pristup istraživanju nasilja nad ženama

O motivima provođenja ovakve ankete, Begić naglašava da je ona pokušaj da se bolje sagleda veza između nesigurnosti koju žene i djevojke osjećaju u glavnom bh. gradu i konkretnih mjesta, lokacija koje vežu za mogućnost nasilja. Tom aspektu nasilja nad ženama i djevojkama dosad nije pridavana velika pažnja.

„Kao i svako savremeno društvo, posebice društvo u tranziciji, i Sarajevo sve više karakteriše nesigurnost. Pravno, ekonomsko, socijalno okruženje koje definiše i određuje mogućnosti ostvarivanja osnovnih životnih potreba građana Sarajeva na život bez nasilja su slabo razvijeni, nedovoljni i ne pružaju adekvatnu zaštitu. Među najranjivijom populacijom građana su žene, posebice djevojke, koje najlakše bivaju žrtve nasilja na osnovu spola. Podaci sa SOS telefona za prijavu nasilja u Kantonu Sarajevo, kojeg vodi Fondacija lokalne demokratije od 2003. godine ukazuju da je 90% poziva na ovaj telefon napravljeno od strane žena, a od toga je 50 % vezano za prijavu nasilja. (Tokom prvih 5 mjeseci prošle godine zabilježeno je od 249 poziva, a od toga 214 poziva je bilo napravljeno do strane žena, a 150 poziva je bilo vezano za problem nasilja nad ženama).

Žene u Sarajevu se na putu do i od kuće, škole, posla, mjesta izlaska, kreću dijelovima grada koji su nesigurni, te tako bivaju izložene različitim oblicima nasilja, psihičkom, fizičkom, seksualnom. Iako postoje pomaci u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojkama, odnosno nasilja na osnovu spola, nedovoljna pažnja je dosad posvećena uslovima u kojima se dešava nasilje nad ženama/djevojkama. Nije istražena veza između lične sigurnosti osobe u ovom slučaju žene/djevojke i urbanog okruženja u kojem ona svakodnevno živi/radi.

Kao rezultat toga, ne postoje programi urbane prevencije nasilja nad ženama i djevojkama prilagođene uslovima loklane zajednice, što rezultira povećanjem nasilja nad njima, te povećanjem nasilja generalno, naročito nasilja u porodici.“

Svi segmenti zajednice u borbi protiv nasilja

„Dobivenom analizom rezultata anketiranja te njenom prezentacijom javnosti, definisat će se akcije i akteri koji mogu unaprijediti uočene „kritične“ tačke. Na ovaj način će se razvijati budući projekti i aktivnosti, kako od strane lokalne vlasti (relvantne općinske službe, urbanistički zavod, PU Novi Grad, CSR Novi Grad, Vijeće roditelja, itd.) tako i od strane civilnog društva pa i samih građana, koji vode ka smanjenju nasilja generalno, te posebice nasilja nad ženama i djevojkama“, navodi Begić i dodaje:

„Da bi se ispunio cilj sigurnog mjesta za život u lokalnoj zajednici neophodno je omogućiti svim segmentima zajednice da zajedno djeluju u smjeru ostvarenja tog cilja. To podrazumjeva povećanje nivoa informiranosti i znanja relevantnih čimbenika (predstavnika lokalnih vlasti ali i civilnog društva) o mogućnostima i načnima smanjenja nasilja nad ženama i djevojkama kroz unapređenje urbanog okruženja u kojem one žive/rade.

Projekt Grad Sarajevo – sigurna zajednica, pokrenut je augusta prošle i traje do marta ove godine. Finansijsku potporu njegovoj realizaciji dali su UNDP u BH i Grad Sarajevo kao dio LOD II kojeg finansira EU.

Usvojen program zapošljavanja pripravnika

Vlada distrikta Brčko donijela je Odluku o usvajanju Programa zapošljavanja pripravnika sa visokom stručnom spremom sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, u organima uprave, institucijama i javnim preduzećima distrikta.

"Vlada je usvojila dopunu Odluke donesene krajem 2011. godine kojom je preciziran kompletan proces i način na koji će biti raspoređeno 73 pripravnika", kaže Pero Gudeljević, šef Odjeljenja za privredni razvoj, sport i kulturu Vlade distrikta.

Prema odluci Vlade, opšti kriterijumi za angažovanje pripravnika su da lice ima prebivalište u Brčko distriktu, da ima završenu visoku stručnu spremu, te da za vrijeme evidencije na birou, od dana sticanja visoke stručne spreme, nije učestvovao u programu pripravničkog i volonterskog rada, u bilo kojem stepenu stručne spreme, po programu Vlade i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta.

Niko Stoparić, šef Odjeljenja za stručne i administrativne poslove Vlade distrikta, kaže da je odlukom precizirano da se, kada je u pitanju period proveden na birou, računa vrijeme od sticanja visoke stručne spreme, te da ovom odlukom nije precizirana dinamika, ali su jasno definisane obaveze i stvorene sve pretpostavke za dalju i bržu realizaciju Programa zapošljavanja pripravnika.

"Zavod za zapošljavanje će na osnovu ove odluke i njenih kriterijuma, Pododjeljenju za ljudske resurse dostaviti spisak pripravnika, koji će provjeriti da li je neko odrađivao volonterski staž, nakon čega će preliminarnu listu dostaviti Vladi koja će je i usvojiti", ističe Stoparić.

Propala i pogodba: Grad Mostar nikako ne uspijeva prodati nekretnine

Tri stana, dva poslovna prostora i dvije garaže u novogradnji u stambeno-poslovnom objektu u Podhumu u Ul. fra Ambre Miletića koji su bili ponuđeni po vrlo povoljnoj početnoj cijeni nisu se uspjeli prodati

Grad Mostar još jednom nije uspio prodati svoje nekretnine. Tri stana, dva poslovna prostora i dvije garaže u novogradnji u stambeno-poslovnom objektu u Podhumu u Ul. fra Ambre Miletića koji su bili ponuđeni po vrlo povoljnoj početnoj cijeni nisu se uspjeli prodati ni nakon što je Grad raspisao poziv o neposrednoj prodaji.

Na prodaju su bila tri stana, dva površine 89,70 i jedan 92,48 metara četvornih, dva poslovna prostora površine 54,20 i 40,15 metara četvornih te dvije garaže površine 19 metara četvornih, koji su u vlasništvu Grada.

Voditelj gradske Službe za nekretnine Zvonko Stanić je kazao kako prodaja ni na ovaj način nije uspjela iz razloga što su sve ponude koje su pristigle bile neozbiljne te da su cijene koje su nuđene za stanove išle i ispod 50 posto cijene koju su građevinski vještaci utvrdili kao minimalnu vrijednost stanova te su iz tog razloga ponude odbačene.

Iako stanovi, u odnosu na druge cijene koje se kreću na tržištu nekretninama, nuđeni po vrlo povoljnim cijenama, pokazalo se kako su ipak još uvijek prevelik zalogaj za većinu građana koji bi htjeli kupiti stan.

Početna cijena dvaju stanova površine 89,70 metara četvornih iznosila je oko 113 tisuća maraka, dok se stan površine 92,48 metara četvornih prodavao po početnoj cijeni od oko 128 tisuća maraka, što je, s obzirom da je riječ o novogradnji, povoljna cijena. Kad su u pitanju poslovni prostori, početna cijena prostora površine 54,20 metara četvornih iznosi oko 68 tisuća maraka, a cijena poslovnog prostora od 40,15 metara četvornih iznosi oko 54 tisuće maraka.

Stanić je kazao kako su ponude za stanove okarakterizirane kao neozbiljne te su odbačene, dok su ponude za garaže i jedan poslovni prostor uzete na razmatranje.

"Iste će biti dostavljene gradonačelniku da se o njima očituje, nakon čega bi mi obavijestili zainteresirane ponuđače i, ako se ijedna utvrdi kao najpovoljnija, ista će ići na Vijeće kako bi se prodaja ozakonila", kazao je Stanić.

Istaknuo je kako je i ovakva prodaja stanova metodom neposredne pogodbe propala. U idućem razdoblju odlučit će se hoće li i na koji način stanovi ići ponovno na prodaju. Grad ima za cilj prodati ove nekretnine kako bi malo popunili osiromašeni gradski proračun.

Javno nadmetanje 

Podsjetimo, dosad je u dva navrata izlazio poziv za javno nadmetanje za prodaju nekretnina preko pribavljanja pismenih ponuda, no budući da nije bilo zainteresiranih kupaca, Grad se odlučio na prodaju istih izravnom nagodbom.

Ranijim pozivima za prodaju ovih stanova cijene su bile nešto više, odnosno početna cijena po metru četvornom iznosila je 1800 maraka, a za poslovni prostor 1500 maraka.